Prve dvije godine…

Prve dvije godine…

Danas slavim. Ovo čudo koje je pred vama – Lingvofil – navršilo je dvije godine. Moram priznati da sam ugodno iznenađen. Počeo sam raditi na ilustracijama i prije nego što sam imao točnu sliku kakvu zapravo  stranicu želim raditi.  Svakako nisam želio napraviti tek još jednu stranicu sa smiješnim slikama – kome to treba, ali humor je trebao biti važan element – tko bi pratio stranicu ako bi bila mrtva ozbiljna. Također htio sam naučiti nešto novo i to podijeliti s ostalima, ali opet ne previše tupiti – tko bi to pratio… i tako od slučaja do slučaja naiđeš na nova pitanja koja trebaju rješenje, a vremena baš i nema… Start se odužio na nekoliko tjedana uz najgluplja moguća odgađanja u glavi kao što su „počinjem prvog, petnaestog, u ponedjeljak…“ kao da se radi o dijeti, sve dok mi jednog dana nije puklo i objavio sam stranicu samo uz naziv, logo i cover. I tako je krenulo, uz dosta grešaka velikih pauza, puno učenja Lingvofil je doista postao „moje malo veselje“, i na tome sam vam izuzetno zahvalan – da nema čitatelja vrlo je vjerojatno da bi neki raniji prekidi u radu ostali trajni. Drago mi je da sam skupio više od 1200 pratitelja bez ijedne reklame, ili bilo kakvog partnerskog aranžmana, samo vlastitim objavama, koje su dijelili zadovoljni pratitelji. Posebno mi je „malo zadovoljstvo“ što sam u tim radovima koristio isključivo slobodne resurse – slike, fontove, aplikacije, online rječnike, i sl. bez da sam išta od ikog „ukrao“.  Još jedno malo zadovoljstvo je i činjenica što sam morao obrisati samo jedan jedini komentar, jer, bez obzira što je jezik područje u kojem emotivne rasprave nisu rijetkost, komentari na Lingvofilu sasvim su ok.

Hvala vam svima na tome. Ove smo godine svašta proživjeli – pad meteora, pad gospodarstva, pad na beton uz prijelom kosti, pad motivacije, uništenje radnog računala, rad od kuće, potres(e), poplave, oluje, izljeve mora… no ipak smo našli vremena da se malo nasmijemo uz učenje, odn. naučimo nešto novo uz smijeh;  ja spremajući ovu stranicu vi čitajući je.

Za rođendan želim si da što duže nastavim raditi radove, te da napokon potjeram ovaj blog da radi. Ako ovo što radim na bilo koji način rezonira s vama – ostavite neki trag – like, share, komentar, a ako ste pročitali skroz do ovdje, upišite negdje, na neko skroz nelogično mjesto u vaš komentar riječ MRKVA velikim slovima.

Do čitanja,
Vaš Lingvofil

Burro: tovar, maslac i(li) jazbina?

Burro: tovar, maslac i(li) jazbina?

Nedavno je Indian Hills Community Sign objavio aforizam koji kaže: Those who confuse burro and burrow don’t know their ass from a hole in the ground.

Lajkajte originalnu objavu na Facebooku.

Dva sloga burro rade dvije zbrke – unutar jednog jezika i jedne jezične skupine.
Burrow je engleska riječ koja znači zečju ili lisičju rupu u zemlji; jazbina, i povezana je sa borough, burg i berg – utvrda, utočište, brdo.

Burro je engleska riječ koju rječnici bilježe od početka 19. stoljeća kao posuđenica iz španjolskog i znači isto kao i u španjolskom – magarac, samo omanji, mula ili mazga.

Španjolci, ali i Portugalci (i sav njihov jezični svijet), Katalonci, te Galježani kad čuju burro misle na magarca, zahvaljujući latinskoj imenici burricus kojom su stari Rimljani nazivali malog konja, vjerojatno od burrus – konj riđan, od grčkog πυρρόςpyrros – boje vatre. Moguće je još da je burricus dobio ime i od kasno latinskog burra – vuna, nepoznatog porijekla.
Kataloncima je burro kao pridjev – glup; nagađam – glup k’o magarac.

Talijani zbunjuju svoje romanske jezične rođake i kad čuju burro misle na maslac – putar, butter, beure, zahvaljujući latinskoj i staroj grčkoj riječi za maslac būtȳrum, tj.  βούτυρον (boúturon), što je dolazi od od latinskog glagola battuere – tući udarati jer maslac nastaje “tučenjem” ili udaranjem mlijeka (usp. “mlaćenica”). Magarca Talijani zovu asino – od latinskog asinus – magarac. Sa istog izvora dolazi i engleski ass – još jedna riječ za magarca.

Meksičko jelo burrito, kako naslućujete ima veze sa riječi burro; to je njen deminutiv i doslovce znači – magarčić. Wikipedija smatra da burrito sadrži mnoge sastojke, baš kao što magarac može nosti mnoge stvari, pa otuda i ime.

Izvori:

Tisuću, hiljadu, thousand…

Tisuću, hiljadu, thousand…

Facebook-stranica Lingvofil, prešla je u subotu 14. prosinca magičnu brojku od tisuću ljudi kojima se stranica sviđa. Prilika je to da se osvrnem na sitnice koje sam prikupio o riječima koje označavaju 1.000 nečeg.

U književnom hrvatskom jeziku imamo tisuću i hiljadu. Tisuća dolazi od praslavenskog *tysǫtja, *tysętja, od From protoslavenskog, *tysęti, od protobaltoslavenskog *tuHsontis, iz protoindoeuropskog *tuHsont-*tuHsenti-.

Kao što vidimo tisuća seže daleko u povijest pa ne čudi da je dijelimo sa mnogim Slavenima: Bjelorusima – тысяча (tisjača), Česima i Slovacima – tisíc, Poljacima – tysiąc, Rusima – тысяча (tisiča), Slovencima – tisoč, Ukraincima – тисячу (tisiču).

Obzirom na balto-slavenske korijene, tisuću osim Slavena, imaju i baltički jezici, npr. litavski – tūkstantis, te germanski od protogermanic *thusundi  poput njemačkog Tausend, engleskog thousand, staroengleskog þusend, starofrizijskog thusend, nizozemskog duizend, starog nordijskog þusund, gotskog þusundi.

Pročitajte originalnu objavu na Facebooku
Foto: digitalphotolinds

Iako su te riječi postojale u germanskim jezicima, prije 15. stoljeća riječi poput thousand označavale su broj 1200 a ne 1000, jer je hundred odn. hundert značio 120, jer je dolazio od šest puta po score – po dvadeset nečega. Danas tu povjesnu pojavu u engleskom zovu “long hundred” i “long thousand”. Zanimljivo da u engleskom jeziku thousand nije broj nego imenica i ne može sama stajati uz imenicu koju broji, npr. kao što se može reći ten men, ne može se reći thousand men, nego a thousand men ili one thousand men.

Raspravu je li točnije ili bolje tisuća ili hiljada, na Lingvofilu nećete čitati, ali možete pročitati da je hiljada riječ grčkog porijekla gdje χιλιάδα (hiliáda) znači upravo 1000 (HJP spominje grčku riječ khiliás). Iz grčkog χίλιοι (hilioi) dolazi i prefiks kilo– za tisuću nečeg koji je 1795. ušao u upotrebu među francuskim znanstvenicima.

Mili- je tzv. inverzni ili obrnuti prefiks od kilo-, jer znači tisućiti dio nečeg, i dolazi iz latinskog jezika gdje mille znači tisuću. Latinski mille dolazi iz protoitalsko *smīɣeslī, iz protoindoeuropskog *smih₂ǵʰéslih₂ (“jedna tisuća”). Mille se udomaćio u brojnim romanskim jezcima kao u talijanskom mille, francuskom, španjolskom, portugalskom, galicijskom mil, rumunjskom mie

Od latinsko mille imamo i mjernu jedinicu milju koja dolazi od latinskog izraza mille passus – tisuću koraka. Iako bi možda nekome palo na pamet da je latinska riječ za vojnika – miles, militis, povezana sa riječi mille za tisuću, za to ipak nema etimoloških dokaza.

Izvori: EtymOnline.com, Wiktionary.org, Hrvatski jezični portal

Ča se sve va blogovima najde

Ča se sve va blogovima najde

(p) & (c) Aquarius Records, 2019.

Studeni je mjesec u kojem se između ostalih svari nešto više govori o vinu, zbog blagdana sv. Martina kada grožđani sok po tradiciji službeno postaje vino. Te martinjske subote održana je premijera spota “Ča se sve va brajdah najde”, po pjesmi Brune Krajcara na stihove Davora Šišovića. Pjesma je predstavljena ranije ove godine na Etno festu u Neumu, a pjesma, samo u onom drugom smislu napisana je mnogo ranije.

Pjesma se svidjela na radio-stanici koju slušamo na poslu, pa sam nakon slušanja sa pola uha odlučio potražiti tekst na netu. Upisivanjem refrena svemogući Gugle nalazi link na blog Stara Bookaleta, te na njemu stranicu iz siječnja 2006. godine, u kojoj autor objašnjava kako je pjesma nastala, te da je objavljena u zborniku “Stoljeće vina”, objavljenom u Pazinu u prosincu 2001. godine. tek nešto manje od 18 punih godina ranije. Toliko je trebalo da pjesma koja se u cijelosti sastoji od nabrajanja domaćih istarskih naziva za sorte vinove loze dobije glazbenu podlogu, ritam, izvođače, spot na YouTubeu, službenu promociju…

Autor Davor Šišović o njoj kaže:

Nekoliko riječi objašnjenja. Naslov pjesme parafraza je puno starije pjesme “Ča se sve va jamah najde” poznatog (i nažalost pokojnog) pazinskog speleologa, ekologa, boema, anarhista (i još koječega) Drage Opašića Billyja. Stihovi pjesme “Ča se sve va brajdah najde” sastavljeni su od dijalektalnih naziva za razne sorte vinove loze, mahom one “starinske”, danas većinom izgubljene i zaboravljene, iako među njima ima i prepoznatljivih naziva. Te sam nazive, uz gomilu drugih dijalektalnih izraza za pojmove iz tradicijske materijalne kulture, sakupljao širom Istre mahom sredinom devedesetih godina prošloga stoljeća (to smo već spominjali u nekoliko postova o Istarskom besidarniku), kasnije tek dopunjujući fond povremenim slučajnim nalazima.
Pjesma mi se ukazala (eto, da iskoristim termin Igora Grbića) početkom ovog tisućljeća, kroz dva uzajamno poticajna povoda. U to doba se pripremala izložba, a uz nju i knjiga, u čast stote obljetnice prve sveistarske izložbe vina, održane 1901. godine u Pazinu, čemu sam dao i svoj mali doprinos, pa su se tijekom sređivanja materijala iz riječi razbacanih po papirima i fajlovima počeli ukazivati melodični nizovi slogova i rima. No, drugi i konačni poticaj došao mi je iz slično koncipirane pjesme mnogo uglednijeg kolege Daniela Načinovića

Ča se sve va brajdah najde

Bontempo, brajdica, brgonja, teran
amburva, cibabiba, zake, baderjan
bergonja, čičuja, pagadebit, činčot
cika, šupljika, trebijan, merlot.

Koloroža, fragula, las, likant, gnjijet
duranija, hrvatica, piloza, karbunet
beli teran, trbijan, draganela, đovanin
malmazija, malvasija, pintuor, tinturin.

Plavina, ulovina, belina, petešić
ošćina, bilina, surina, pupčarić
mali teran, pagadebit, trminić, šanžlak
muhozobac, pasazobac, plemenka, trunjak.

Hrbatica, brajdenica, karbonera, plavac
indijana, inzulana, vizulana, šajbac
oport, rafoško, šajbec, tinta, šimiljon, treminer
petehovo jaje, vela pergula, vetriner.

Šajbeš, tintar, malvašija, pergola, plihač
španjol, španjo, uvaca, kokula, plitkač
valtliner, plavinac, hršćavac, malvažija
izulana, anzulana, muškat, i tintorija.

Dobrodošli na Lingvofil.eu!

Dobrodošli na Lingvofil.eu!

Vaša omiljena fejzbučka stranica sa smiješnim slikama vezanim uz jezike -Lingvofil od sada je dostupna i na dobrom starom webu.

Da se razumijemo, Facebook je super platforma – dinamična, brza, direktna. No, koji puta želim neku temu obraditi malo duže što bi vjerojatno malo tko čitao, pa je za to tu – web. Također, doseg objava na Facebooku nije toliki da mi ne bi dobro došao sajt na kojem se sadžaji mogu naći na Googleu, a i organizirani su po tagovima i kategorijama. Konačno, uvijek ima tipova sadržaja – zvučnih, video, PDF, karte i slično što tehnički ne mogu staviti na Facebook, pa je i za to sajt rješenje.

Toliko za ovu dobrodošlicu: Želje su velike, pameti je malo, vremena još manje, pa vas molim da ne budete odviše strogi, nastavite lajkati stranicu na Facebooku, i počnite čitati sadržaje na webu!
Vaš

Lingvofil