Car Cezar i kralj Karlo

Car Cezar i kralj Karlo

Njemački vladar Friedrich Wilhelm Viktor Albert poznatiji je širom svijeta kao “Kajzer” Wilhelm. Njemačka riječ Kaiser nipošto nije vezana samo uz njega jer to niti je njegovo ime, dio imena ili nadimak, niti je samo njegova funkcija ili titula, nego je to opća imenica koja znači – car.

“Kajzer” Willhelm, Wikipedia

Njemački Kaiser i naški car riječi su povezane latinskom rječju Caesar – što nije ništa drugo nego prezime (lat. cognomen) poznatog rimskog cara Gaja Julija Cezara. Kaiser zapravo ništa drugo nego klasični latinski izgovor prezimena Caesar zapisan njemački fonetski način (“po Vuku”). Naški “car” bio je prije “cesar” ali se ono es vremenom izgubilo, a cesar je još ostao manje-više samo u ženskom rodu u pjesmi Zlatana Stipišića “Cesarica”; da cesarica je – carica.

Cezar je osim njemačkog i naškog kumovao riječi za cara u brojnim drugim jezicima Europe: češki císař, danski kejser, estonski Keiser, finski keisari, frizijski keizer, islandski Kiesari, luksemburški Keeser, mađarski császár, makedonski царот (carot), nizozemski keizer, norveški Keiser, poljski cesarz, slovački cisár, slovenski cesar, švedski kejsare…

Bjelorusima, Bugarima i Ukrajincima car (цар) može biti i kralj i car, a Rusima је царь (car) samo njihov; ruski car, dok su svi ostali carevi svijeta – imperatori (имперaторы). Riječ koju se izgovara “car” ili “zar” samo za ruskog cara, prihvatili su brojni jezici zapada Europe. Ženska inačica ruskog cara je carevna (царевна) što je preko njemačkog u neke jezike Europe ušlo kao carina.

Gaj Julije Cezar, Wikipedia

Carina je u naškom jeziku namet kojeg i danas rado prisilno naplaćuju države, a ime također duguju caru; carina je prvobitno bila carev namet. Od njemačkog Keisera u Hrvatskoj nam je još ostala i riječ kajzerica za određenu vrstu peciva. Istoimeni kvart u Zagrebu ime navodno duguje francuskom caru Napoleonu, čija je vojska imala vježbalište na Kajzerici, te dakako činjenici da smo za cara u to vrijeme koristili njemačku riječ. Ako ste ikad uočili izraz “ka und ka” (K&K) on potječe iz vremena Austrougarske Monarhije u kojoj je car i kralj Franjo Josip na njemačkom nosio titulu Kaiser und König; skraćeno K&K.

Kad smo već kod careva zašto se ne bi dotakli i kraljeva. I dok carevi vladaju većim, raznolikijim odn. heterogenijim prostorom (carstva mogu sadržavati kraljevstva kao svoje dijelove), kraljevi su vladali kraljevstvima; područjima koji su prirodno, zemljopisno, nacionalno i(li) vjerski bili puno ujednačeniji (homogeniji). Riječ kralj u naški i većinu slavenskih i još ponekih jezika (vidi sliku, da ne sad prepisujem kao maloprije) dolazi od germanskog imena Karl (Karlo, Dragutin, Drago) .

Izvor: languages.eu;
Dobro pitanje čitatelja: Zašto na ovakvim kartama nikad nema ćirilice u Bosni?

Zašto baš Karl? Po Karlu Velikom, koji je širom Europe poznatiji po izvornom franačkom “Charlemagne” (doslovno Karlo Veliki) kojeg ne prevode. Očito je nama s istoka prvi vladar – kralj, kojeg smo susreli na putu prema zapadu bio Karlo.

Foto: Lingvofil

Na perzijskom šah je kralj pa tako u šahu imamo izraz “šah mat”. Mišljenje da šah mat znači “kralj je mrtav” na perzijskom, rašireno je europskim jezicima, no mi smo igru šah dobili preko Arapa. Arapi su položaj u kojem je kralj napadnut zvali šeik – po svojoj riječi za kralja – zvuči kao obavezno upozorenje: “Gledaj kralja, inače si gotov u idućem potezu”; malo podsjeća na obavezno izgovaranje riječi “UNO!” u istoimenoj kartaškoj igri. Šah mat doista je vezano s arapskim šeik māta – što bi značilo “kralj je umro”. No Arapi su – ponavljam – samo prenijeli šah od Perzijanaca, koji su imali sličnu riječ za kralja – šah i sličan izraz za položaj u šahu: šah māt. Perzijski mat i arapski mata izgleda da su povijesni lažni prijatelji, jer na perzijskom mat nije mrtav nego bespomoćan – što je i točnije jer se kralj u šahu nikad ne jede, šah-mat je potez kojim završava partija šaha, a prethodi hipotetskom jedenju kralja.

Temudžin AKA Džingis-Kan; Wikipedija

Još jedan među vladarima kojemu se brka titlula i ime je mongolski vojskovođa Džingis-Kan odnosno – Temudžin, kako mu je ime. Oko prvog dijela – Džingis – povjesničari i jezičari nisu sigurni; možda je značilo “oceanski”, možda “pravedni”, a ustalilo se tumačenje “Veliki ili vrhovni vladar”. Khan ili Chan (arapski ili perzijski ‏خان‎ a čita se “ḫān”, kineski 可汗 , turski han, ili izvedeno od „Khagan“ (‏خاقان‎ – ḫāqān)), je vladarska titula, koja se najviše koristila kod nomada u srednjoj i Maloj Aziji te kod tatara u srednjem vijeku i ima više značenja: „naredbodavac“, „vođa“, „gospodin“, „vladar“ ili “onaj na visokoj poziciji”. Khan (kan) je najveća titula kod Mongola. Ponekad se prevodi i kao “kralj” (Izvor: znacenje-imena.com).

Da zabune s imenima i tutlama ne moraju biti u dalekoj prošlosti, za kraj još jedan primjer iz XX. stoljeća. Cijeli svijet ga zna kao Mahatmu, ali Mohandas Karamchand Gandhi nije volio taj naziv, jer je smatrao da je običan čovjek. Mahatma nije ime ni nadimak, već počasna titula iz ezoteričnog budizma i znači “velika duša“. Prefiks maha- na sanskrtu znači velik; moćan i nalazimo ga u riječima kao što su maharadža – veliki kralj, mahariši – veliki učitelj (oboje također titule, ne imena), Mahabharata (Veliki ep dinastije Bharata) itd. Iako se nalazi u današnjoj Indiji, Tadžmahal ne dijeli etimologiju s maha- jer je riječ iz perzijskog gdje je tadž kruna, a mahal, mjesto – Tadžmahal je Krunsko (mjesto).
Atma odn. atman je prilično duhovni pojam iz sanskrta i znači puno toga od duše, principa života, ispravnog daha i sl. Uočavamo sličnosti s njemačkim atmen i nizozemskim admen – disati, kao i s grčkim ἀετμός aetmós para, dim – kojem dugujemo današnju atmosferu

Izvor: Lingvofil

Hvala što ste pročitali do kraja. Ako vam ss svidjelo, skočite na fezjbuk i tamo zapratite Linfvofila za svakodnevne objave o riječima.

Izvori: Wikipedia, Witkionary, etymonline.com, znacenje-imena.com

Nazivi Uskrsa

Nazivi Uskrsa

Foto: congerdesign

Uskrs je najveći kršćanski blagdan, no, slično kako ima mnogo kršćanskih denominacija, mnogo je i riječi za njega, koje imaju različita porijekla.

Prema kršćanskoj mitologiji, uskrsnuće Isusa Krista dogodilo se nešto nakon židovskog blagdana Pashe ili Pesaha. Pasha je grčka riječ Πάσχα  i zapravo je samo grčka transliteracija aramejske riječi פסחא, koja je kognat (srodna) hebrejskoj פֶּסַח (Pesah). Kako su i rani kršćani taj blagdan zvali Pasha, ta je riječ ušla i u latinski, a kako su Rimljani bili zaslužni za institucionalizaciju kršćanstva i njegovo širenje europom, riječ Pasha se našla u brojnim jezicima Europe, a u romanskoj grupi baš i u značenju Uskrsa: patinski  Pascha španjolski Pascua, talijanski i katalonski Pasqua, portugalski Páscoa, francuski Pâques.  Rumunji su jedini dominantno pravoslavni narod u grupi romanskih jezika pa oni uz Paşti koriste i riječ Înviere  koja znači uskrsnuće; uskrs.

Uskrsnuće u riječi za Uskrs imaju Južni Slaveni bez Slovenaca, Makedonaca i Bugara. Srbi uz Uskrs koriste i Vaskrs. Naši susjedi i rođaci Slaveni iz okolice imaju drugačiju “logiku” nastavka Velikog tjedna koji prethodi Uskrsu pa je tako Slovencima Uskrs Velika noč, Česima Velikonoce, Slovacima Vel’ká Noc, Poljacima Wielkanoc. Ne noć, nego dan je velik Bugarima Великден (Velikden) makedoncima Велигден (Veligden), Ukraincima Великдень (Velikdenj), Bjelorusima Вялікдзень (Vjalikdzenj) …

Engleski i njemački za Uskrs koriste riječi koje potiču od protogermanskog *austrōn – sjati, pa ne čudi da ti isti jezici imaju slične riječi za istok npr. engleski east – istok; Easter – Uskrs, njemački Ost istok, Ostern Uskrs.

Za kraj još samo mađarski – koji koristi istu logiku kao i hrvatski dijalekti koji karnevalske svečanosti zovu mesopust, jer prethode vremenu kada se “napušta meso” do Uskrsa. Mađarski húsvét, kažu oni koji znaju mađarski, znači doslovce – uzimanje mesa. Internetska vrela slično tumače i staru hrvatsku i dijalektalnu riječ za Uskrs – Vazam odn. Vuzem – vrijeme kada se počinje uzimati meso. Drugi pak smatraju da je Vazam grčkog porijekla te da je nastao od pashe uz malo lingvističke čarolije.

Čestitke svima koji će ovaj člana čitati baš na dan na koji slave svoj Uskrs.

Bonus fact:
Ruski воскресенье  (voskresenje) je naziv za nedjelju (dan u tjednu), a неделя (nedelja) im znači tjedan. Naziv za podnedjeljak – понедельник (ponedeljnik) upućuje na to da su prije neke promjene, i Rusi nedjelju zvali неделя (nedelja).

Izvor: Jakub Marian

Izvori:

Je li sntntn doista otvarač limenke?

Je li sntntn doista otvarač limenke?

Foto: StockSnap

Možda ste čuli priču o tome kako je nastala riječ kviz. U nama davna vremena, okladiše se neki dokoni Britanci da će jedan od njih izmisliti novu riječ i da će je ubrzo svi znati. Izumitelj je udružio slova quiz u riječ, te je platio gradskim mulcima da ispišu riječ na sve što stignu do jutra u gradu. Svi su mještani idućeg dana znali za novu riječ “quiz”.

Iako po svemu sudeći priča nije istinita, ilustrira činjenicu da nove riječi koji puta ne moraju imati korijene u postojećima, niti nam mora biti očit razlog zašto baš ta riječ znači baš to. Prikupljajući ideje za Lingvofila, naletio sam i na informaciju da postoji riječ sntntn te da imenuje onaj “nosić” koji otvara aluminijsku limenku pića. Prema internetskim vrelima porijeklo te riječi nije poznato, te da je imamo u brojnim rječnicima raznih jezika. Među tim vrelima brojni su portali i mediji iz naše regije od kojih su neki – da se nitko ne uvrijedi – prvorazredni.

Objavama je zajedničko, osim sadržaja, da sve dolaze iz otprilike istog vremena prije nekoliko godina, da ne navode nikakve izvore, te da su sve redom pisane ili na “naškom” ili na slovenskom jeziku; Osim jednog spominjanja na Quora.com riječ sntntn kao da ne postoji u engleskom. Dapače, nema je ni u jednom online resursu kojeg koristim za engleski, njemački i španjolski jezik, niti postoji na Wikipediji. No dobro, postoji, ali u dijelu Wikipedije kojeg nećete pronaći pomoću tražilice, i to u posve drugačijem kontekstu – među zahtjevima za brisanje iz travnja 2018.:

Molim brisanje https://hr.wikipedia.org/wiki/Sntntn
Ovdje se radi o očitoj internetskoj podvali, a unatoč pokušajima nekoliko korisnika (uključujući i mene) da se ova podvala makne s Wikipedije, neki korisnici uporno vraćaju stranicu s lažnim informacijama.
Naime, stranica koju neki korisnici pokušavaju progurati navodi da je “sntntn” riječ koja je ušla u nekoliko stotina jezika, ne navodeći nijedan izvor. Također tvrde da se radi o otvaraču za limenke, no ovo je potpuna neistina – jednostavnim googlanjem moguće je utvrditi da je ovo izmišljena riječ koja se spominje samo u nekoliko članaka na portalima na Balkanu koji su nasjeli na ovu podvalu.

Izvor: Wikipedia

Zahtjevu je udovoljeno, i stranice više nema. Spomenuta stranica na Quori pita za porijeklo, ali je odgovor u stilu “Nikad čuli; ima samo na Balkanu…” Podaci iz Googleovog alata “Trends” koji bilježi koliko se, te iz kojih sve krajeva svijeta tažio neki pojam kroz vrijeme, podržava tu tvrdnju:

Neproporcionalno velika učestalost sntntna u Sloveniji obzirom na broj stanovnika, usmjerila me na zapad. Naravno, sntntn ne postoji ni u slovenskoj online zbirci rječnika fran.si. Kako reče neki duhoviti marketinški SEO stručnjak – savršeno mjesto za sakriti leš je na drugoj stranici rezultata na Googleu – tamo nitko ne ide. Na nekoj dalekoj stranici rezultata za sntnt u Sloveniji Google počinje nuditi recenzije albuma pod nazivom “Sntntn” slovenske grupe “Grrizli Madams” iz 2012. godine, kao i informaciju da se sntntn u nekim krajevim Slovenije (kao da je to neka stara narodna, širom raširena riječ) naziva i cntntn.

Cntntn se koristi dosta rjeđe, moguće je da se u engleskom koristi kao vrsta skraćenice od continuation (bez samoglasnika) a doveo me i do jedne rasprave na redditu s kojom ću zaključiti.

There’s a Slovenian word I like for its sheer bizzareness:
sntntn [sən.tən.tən] or cntntn [t͡sən.tən.tən] or sntntnt [sən.tən.tənt] (no “official” form)
noun – opener notch on cans

(…)

Frankly, it sounds like a word some dude made up during the night of heavy drinking. I speculate the origin of the word is an example of onomatopoeia: to me it resembles the sound of opening a can of beer.

Izvor: Reddit

Po svemu sudeći, sntntn je netko izmislio kao zajebanciju, možda da proda priču nekom novinaru ili uredniku pritisnutom rokovima i(li) normama. Riječ se uhvatila na plodno tlo i u posljednjih je deset godina proklijala i pokazala volju za životom. Kako rekoh, postoje brojni članci o toj riječi, ali i male kućne čaroljije sa sntntnom, mnogi od sntntna rade i nakit, imamo pjesmu, band i poduzeće s tim imenom. Iako možda ne znamo tko je prvi, kada i zašto spojio slova sntntn u riječ i pridružio joj značenje otvarača limenki s pićem, vjerujem da joj nemamo pravo sporiti da je prava riječ samo zato što iza nje (vjerojatno) ne stoji jezikoslovac, ili što je još nema u rječnicima, no za sve veći broj ljudi u zemljama kroz koje teče Sava sntntn postaje riječ koja ima značenje. Sa svakim fejkanim člankom taj broj raste, neka ovo bude prvi “pravi” članak koji najavljuje budući legalni slovenski neologizam – sntntn!

Burro: tovar, maslac i(li) jazbina?

Burro: tovar, maslac i(li) jazbina?

Nedavno je Indian Hills Community Sign objavio aforizam koji kaže: Those who confuse burro and burrow don’t know their ass from a hole in the ground.

Lajkajte originalnu objavu na Facebooku.

Dva sloga burro rade dvije zbrke – unutar jednog jezika i jedne jezične skupine.
Burrow je engleska riječ koja znači zečju ili lisičju rupu u zemlji; jazbina, i povezana je sa borough, burg i berg – utvrda, utočište, brdo.

Burro je engleska riječ koju rječnici bilježe od početka 19. stoljeća kao posuđenica iz španjolskog i znači isto kao i u španjolskom – magarac, samo omanji, mula ili mazga.

Španjolci, ali i Portugalci (i sav njihov jezični svijet), Katalonci, te Galježani kad čuju burro misle na magarca, zahvaljujući latinskoj imenici burricus kojom su stari Rimljani nazivali malog konja, vjerojatno od burrus – konj riđan, od grčkog πυρρόςpyrros – boje vatre. Moguće je još da je burricus dobio ime i od kasno latinskog burra – vuna, nepoznatog porijekla.
Kataloncima je burro kao pridjev – glup; nagađam – glup k’o magarac.

Talijani zbunjuju svoje romanske jezične rođake i kad čuju burro misle na maslac – putar, butter, beure, zahvaljujući latinskoj i staroj grčkoj riječi za maslac būtȳrum, tj.  βούτυρον (boúturon), što je dolazi od od latinskog glagola battuere – tući udarati jer maslac nastaje “tučenjem” ili udaranjem mlijeka (usp. “mlaćenica”). Magarca Talijani zovu asino – od latinskog asinus – magarac. Sa istog izvora dolazi i engleski ass – još jedna riječ za magarca.

Meksičko jelo burrito, kako naslućujete ima veze sa riječi burro; to je njen deminutiv i doslovce znači – magarčić. Wikipedija smatra da burrito sadrži mnoge sastojke, baš kao što magarac može nosti mnoge stvari, pa otuda i ime.

Izvori:

Tisuću, hiljadu, thousand…

Tisuću, hiljadu, thousand…

Facebook-stranica Lingvofil, prešla je u subotu 14. prosinca magičnu brojku od tisuću ljudi kojima se stranica sviđa. Prilika je to da se osvrnem na sitnice koje sam prikupio o riječima koje označavaju 1.000 nečeg.

U književnom hrvatskom jeziku imamo tisuću i hiljadu. Tisuća dolazi od praslavenskog *tysǫtja, *tysętja, od From protoslavenskog, *tysęti, od protobaltoslavenskog *tuHsontis, iz protoindoeuropskog *tuHsont-*tuHsenti-.

Kao što vidimo tisuća seže daleko u povijest pa ne čudi da je dijelimo sa mnogim Slavenima: Bjelorusima – тысяча (tisjača), Česima i Slovacima – tisíc, Poljacima – tysiąc, Rusima – тысяча (tisiča), Slovencima – tisoč, Ukraincima – тисячу (tisiču).

Obzirom na balto-slavenske korijene, tisuću osim Slavena, imaju i baltički jezici, npr. litavski – tūkstantis, te germanski od protogermanic *thusundi  poput njemačkog Tausend, engleskog thousand, staroengleskog þusend, starofrizijskog thusend, nizozemskog duizend, starog nordijskog þusund, gotskog þusundi.

Pročitajte originalnu objavu na Facebooku
Foto: digitalphotolinds

Iako su te riječi postojale u germanskim jezicima, prije 15. stoljeća riječi poput thousand označavale su broj 1200 a ne 1000, jer je hundred odn. hundert značio 120, jer je dolazio od šest puta po score – po dvadeset nečega. Danas tu povjesnu pojavu u engleskom zovu “long hundred” i “long thousand”. Zanimljivo da u engleskom jeziku thousand nije broj nego imenica i ne može sama stajati uz imenicu koju broji, npr. kao što se može reći ten men, ne može se reći thousand men, nego a thousand men ili one thousand men.

Raspravu je li točnije ili bolje tisuća ili hiljada, na Lingvofilu nećete čitati, ali možete pročitati da je hiljada riječ grčkog porijekla gdje χιλιάδα (hiliáda) znači upravo 1000 (HJP spominje grčku riječ khiliás). Iz grčkog χίλιοι (hilioi) dolazi i prefiks kilo– za tisuću nečeg koji je 1795. ušao u upotrebu među francuskim znanstvenicima.

Mili- je tzv. inverzni ili obrnuti prefiks od kilo-, jer znači tisućiti dio nečeg, i dolazi iz latinskog jezika gdje mille znači tisuću. Latinski mille dolazi iz protoitalsko *smīɣeslī, iz protoindoeuropskog *smih₂ǵʰéslih₂ (“jedna tisuća”). Mille se udomaćio u brojnim romanskim jezcima kao u talijanskom mille, francuskom, španjolskom, portugalskom, galicijskom mil, rumunjskom mie

Od latinsko mille imamo i mjernu jedinicu milju koja dolazi od latinskog izraza mille passus – tisuću koraka. Iako bi možda nekome palo na pamet da je latinska riječ za vojnika – miles, militis, povezana sa riječi mille za tisuću, za to ipak nema etimoloških dokaza.

Izvori: EtymOnline.com, Wiktionary.org, Hrvatski jezični portal

Ča se sve va blogovima najde

Ča se sve va blogovima najde

(p) & (c) Aquarius Records, 2019.

Studeni je mjesec u kojem se između ostalih svari nešto više govori o vinu, zbog blagdana sv. Martina kada grožđani sok po tradiciji službeno postaje vino. Te martinjske subote održana je premijera spota “Ča se sve va brajdah najde”, po pjesmi Brune Krajcara na stihove Davora Šišovića. Pjesma je predstavljena ranije ove godine na Etno festu u Neumu, a pjesma, samo u onom drugom smislu napisana je mnogo ranije.

Pjesma se svidjela na radio-stanici koju slušamo na poslu, pa sam nakon slušanja sa pola uha odlučio potražiti tekst na netu. Upisivanjem refrena svemogući Gugle nalazi link na blog Stara Bookaleta, te na njemu stranicu iz siječnja 2006. godine, u kojoj autor objašnjava kako je pjesma nastala, te da je objavljena u zborniku “Stoljeće vina”, objavljenom u Pazinu u prosincu 2001. godine. tek nešto manje od 18 punih godina ranije. Toliko je trebalo da pjesma koja se u cijelosti sastoji od nabrajanja domaćih istarskih naziva za sorte vinove loze dobije glazbenu podlogu, ritam, izvođače, spot na YouTubeu, službenu promociju…

Autor Davor Šišović o njoj kaže:

Nekoliko riječi objašnjenja. Naslov pjesme parafraza je puno starije pjesme “Ča se sve va jamah najde” poznatog (i nažalost pokojnog) pazinskog speleologa, ekologa, boema, anarhista (i još koječega) Drage Opašića Billyja. Stihovi pjesme “Ča se sve va brajdah najde” sastavljeni su od dijalektalnih naziva za razne sorte vinove loze, mahom one “starinske”, danas većinom izgubljene i zaboravljene, iako među njima ima i prepoznatljivih naziva. Te sam nazive, uz gomilu drugih dijalektalnih izraza za pojmove iz tradicijske materijalne kulture, sakupljao širom Istre mahom sredinom devedesetih godina prošloga stoljeća (to smo već spominjali u nekoliko postova o Istarskom besidarniku), kasnije tek dopunjujući fond povremenim slučajnim nalazima.
Pjesma mi se ukazala (eto, da iskoristim termin Igora Grbića) početkom ovog tisućljeća, kroz dva uzajamno poticajna povoda. U to doba se pripremala izložba, a uz nju i knjiga, u čast stote obljetnice prve sveistarske izložbe vina, održane 1901. godine u Pazinu, čemu sam dao i svoj mali doprinos, pa su se tijekom sređivanja materijala iz riječi razbacanih po papirima i fajlovima počeli ukazivati melodični nizovi slogova i rima. No, drugi i konačni poticaj došao mi je iz slično koncipirane pjesme mnogo uglednijeg kolege Daniela Načinovića

Ča se sve va brajdah najde

Bontempo, brajdica, brgonja, teran
amburva, cibabiba, zake, baderjan
bergonja, čičuja, pagadebit, činčot
cika, šupljika, trebijan, merlot.

Koloroža, fragula, las, likant, gnjijet
duranija, hrvatica, piloza, karbunet
beli teran, trbijan, draganela, đovanin
malmazija, malvasija, pintuor, tinturin.

Plavina, ulovina, belina, petešić
ošćina, bilina, surina, pupčarić
mali teran, pagadebit, trminić, šanžlak
muhozobac, pasazobac, plemenka, trunjak.

Hrbatica, brajdenica, karbonera, plavac
indijana, inzulana, vizulana, šajbac
oport, rafoško, šajbec, tinta, šimiljon, treminer
petehovo jaje, vela pergula, vetriner.

Šajbeš, tintar, malvašija, pergola, plihač
španjol, španjo, uvaca, kokula, plitkač
valtliner, plavinac, hršćavac, malvažija
izulana, anzulana, muškat, i tintorija.

Dobrodošli na Lingvofil.eu!

Dobrodošli na Lingvofil.eu!

Vaša omiljena fejzbučka stranica sa smiješnim slikama vezanim uz jezike -Lingvofil od sada je dostupna i na dobrom starom webu.

Da se razumijemo, Facebook je super platforma – dinamična, brza, direktna. No, koji puta želim neku temu obraditi malo duže što bi vjerojatno malo tko čitao, pa je za to tu – web. Također, doseg objava na Facebooku nije toliki da mi ne bi dobro došao sajt na kojem se sadžaji mogu naći na Googleu, a i organizirani su po tagovima i kategorijama. Konačno, uvijek ima tipova sadržaja – zvučnih, video, PDF, karte i slično što tehnički ne mogu staviti na Facebook, pa je i za to sajt rješenje.

Toliko za ovu dobrodošlicu: Želje su velike, pameti je malo, vremena još manje, pa vas molim da ne budete odviše strogi, nastavite lajkati stranicu na Facebooku, i počnite čitati sadržaje na webu!
Vaš

Lingvofil