Studeni je mjesec u kojem se između ostalih svari nešto više govori o vinu, zbog blagdana sv. Martina kada grožđani sok po tradiciji službeno postaje vino. Te martinjske subote održana je premijera spota “Ča se sve va brajdah najde”, po pjesmi Brune Krajcara na stihove Davora Šišovića. Pjesma je predstavljena ranije ove godine na Etno festu u Neumu, a pjesma, samo u onom drugom smislu napisana je mnogo ranije.
Pjesma se svidjela na radio-stanici koju slušamo na poslu, pa sam nakon slušanja sa pola uha odlučio potražiti tekst na netu. Upisivanjem refrena svemogući Gugle nalazi link na blog Stara Bookaleta, te na njemu stranicu iz siječnja 2006. godine, u kojoj autor objašnjava kako je pjesma nastala, te da je objavljena u zborniku “Stoljeće vina”, objavljenom u Pazinu u prosincu 2001. godine. tek nešto manje od 18 punih godina ranije. Toliko je trebalo da pjesma koja se u cijelosti sastoji od nabrajanja domaćih istarskih naziva za sorte vinove loze dobije glazbenu podlogu, ritam, izvođače, spot na YouTubeu, službenu promociju…
Autor Davor Šišović o njoj kaže:
Nekoliko riječi objašnjenja. Naslov pjesme parafraza je puno starije pjesme “Ča se sve va jamah najde” poznatog (i nažalost pokojnog) pazinskog speleologa, ekologa, boema, anarhista (i još koječega) Drage Opašića Billyja. Stihovi pjesme “Ča se sve va brajdah najde” sastavljeni su od dijalektalnih naziva za razne sorte vinove loze, mahom one “starinske”, danas većinom izgubljene i zaboravljene, iako među njima ima i prepoznatljivih naziva. Te sam nazive, uz gomilu drugih dijalektalnih izraza za pojmove iz tradicijske materijalne kulture, sakupljao širom Istre mahom sredinom devedesetih godina prošloga stoljeća (to smo već spominjali u nekoliko postova o Istarskom besidarniku), kasnije tek dopunjujući fond povremenim slučajnim nalazima.
Pjesma mi se ukazala (eto, da iskoristim termin Igora Grbića) početkom ovog tisućljeća, kroz dva uzajamno poticajna povoda. U to doba se pripremala izložba, a uz nju i knjiga, u čast stote obljetnice prve sveistarske izložbe vina, održane 1901. godine u Pazinu, čemu sam dao i svoj mali doprinos, pa su se tijekom sređivanja materijala iz riječi razbacanih po papirima i fajlovima počeli ukazivati melodični nizovi slogova i rima. No, drugi i konačni poticaj došao mi je iz slično koncipirane pjesme mnogo uglednijeg kolege Daniela Načinovića.
Ča se sve va brajdah najde
Bontempo, brajdica, brgonja, teran
amburva, cibabiba, zake, baderjan
bergonja, čičuja, pagadebit, činčot
cika, šupljika, trebijan, merlot.
Koloroža, fragula, las, likant, gnjijet
duranija, hrvatica, piloza, karbunet
beli teran, trbijan, draganela, đovanin
malmazija, malvasija, pintuor, tinturin.
Plavina, ulovina, belina, petešić
ošćina, bilina, surina, pupčarić
mali teran, pagadebit, trminić, šanžlak
muhozobac, pasazobac, plemenka, trunjak.
Hrbatica, brajdenica, karbonera, plavac
indijana, inzulana, vizulana, šajbac
oport, rafoško, šajbec, tinta, šimiljon, treminer
petehovo jaje, vela pergula, vetriner.
Šajbeš, tintar, malvašija, pergola, plihač
španjol, španjo, uvaca, kokula, plitkač
valtliner, plavinac, hršćavac, malvažija
izulana, anzulana, muškat, i tintorija.