Nazivi Uskrsa

Nazivi Uskrsa

Foto: congerdesign

Uskrs je najveći kršćanski blagdan, no, slično kako ima mnogo kršćanskih denominacija, mnogo je i riječi za njega, koje imaju različita porijekla.

Prema kršćanskoj mitologiji, uskrsnuće Isusa Krista dogodilo se nešto nakon židovskog blagdana Pashe ili Pesaha. Pasha je grčka riječ Πάσχα  i zapravo je samo grčka transliteracija aramejske riječi פסחא, koja je kognat (srodna) hebrejskoj פֶּסַח (Pesah). Kako su i rani kršćani taj blagdan zvali Pasha, ta je riječ ušla i u latinski, a kako su Rimljani bili zaslužni za institucionalizaciju kršćanstva i njegovo širenje europom, riječ Pasha se našla u brojnim jezicima Europe, a u romanskoj grupi baš i u značenju Uskrsa: patinski  Pascha španjolski Pascua, talijanski i katalonski Pasqua, portugalski Páscoa, francuski Pâques.  Rumunji su jedini dominantno pravoslavni narod u grupi romanskih jezika pa oni uz Paşti koriste i riječ Înviere  koja znači uskrsnuće; uskrs.

Uskrsnuće u riječi za Uskrs imaju Južni Slaveni bez Slovenaca, Makedonaca i Bugara. Srbi uz Uskrs koriste i Vaskrs. Naši susjedi i rođaci Slaveni iz okolice imaju drugačiju “logiku” nastavka Velikog tjedna koji prethodi Uskrsu pa je tako Slovencima Uskrs Velika noč, Česima Velikonoce, Slovacima Vel’ká Noc, Poljacima Wielkanoc. Ne noć, nego dan je velik Bugarima Великден (Velikden) makedoncima Велигден (Veligden), Ukraincima Великдень (Velikdenj), Bjelorusima Вялікдзень (Vjalikdzenj) …

Engleski i njemački za Uskrs koriste riječi koje potiču od protogermanskog *austrōn – sjati, pa ne čudi da ti isti jezici imaju slične riječi za istok npr. engleski east – istok; Easter – Uskrs, njemački Ost istok, Ostern Uskrs.

Za kraj još samo mađarski – koji koristi istu logiku kao i hrvatski dijalekti koji karnevalske svečanosti zovu mesopust, jer prethode vremenu kada se “napušta meso” do Uskrsa. Mađarski húsvét, kažu oni koji znaju mađarski, znači doslovce – uzimanje mesa. Internetska vrela slično tumače i staru hrvatsku i dijalektalnu riječ za Uskrs – Vazam odn. Vuzem – vrijeme kada se počinje uzimati meso. Drugi pak smatraju da je Vazam grčkog porijekla te da je nastao od pashe uz malo lingvističke čarolije.

Čestitke svima koji će ovaj člana čitati baš na dan na koji slave svoj Uskrs.

Bonus fact:
Ruski воскресенье  (voskresenje) je naziv za nedjelju (dan u tjednu), a неделя (nedelja) im znači tjedan. Naziv za podnedjeljak – понедельник (ponedeljnik) upućuje na to da su prije neke promjene, i Rusi nedjelju zvali неделя (nedelja).

Izvor: Jakub Marian

Izvori: